Raporto 0800 80 800

Administrata Tatimore e Kosovës

Poreska Administracija Kosova

Tax Administration of Kosovo

Pitanja – Odgovori o Poreskim Dugovama

PAK je, da bi realizovala odgovornost koja joj je data zakonom, sve svoje napore usmerila na dobrovoljno ispunjavanje poreskih obaveza od strane poreskih obveznika. Poreski obveznik koji ne ispunjava poreske obaveze, posledično stvara poreski dug kada:

  • prijavljuje i ne plaća;
  • prijavljuje i kasnisa uplatama ;
  • PAK donosi dodatnu odluku za neprijavljivanje, nedovoljno prijavljivanje, kaznu ili kamatu.

Za nastali poreski dug, koji je postao naplativ, predmet se postavlja u prinudnu naplatu, koja će, u okviru datih ovlašćenja, naplatiti poreski dug i zatražiti nedostajuće prijave. Rok za naplatu poreskog duga je šest (6) godina od dana utvrđivanja poreza. Ovaj period se može produžiti ako:

  • je podneta žalba Odeljenju za žalbe u PAK-u;
  • je podnesena žalba nadležnom sudu;
  • je sklopljen je pismeni sporazum sa PAK-om za produženje perioda, ali ne više od dvadeset četiri (24) meseca;
  • lice je boravilo u inostranstvu duže od tri (3) meseca.

Navedeni rok za društvena preduzeća može se produžiti do njihove likvidacije, dok za javna preduzeća ne važi, jer nemaju rok na određeno vreme.

Ukoliko dug nije plaćen u celosti ili nije sklopljen sporazum o plaćanju u ratama, PAK će obavestiti poreskog obveznika putem konačnog obaveštenja za plaćanje (rok deset (10) dana za plaćanje) da će započeti postupci prinudne naplate. U slučaju da se dug ne plati u predviđenom roku, preduzimaju se osnovne radnje naplate, kao što su:

  • nalog za naplatu u bankama;
  • nalog za naplatu u trezoru;
  • nalog o potraživanjima (na naplative račune);
  • blokada na carini;
  • Zabrana prelaska granice i sl.

Generalno, plaćanja će se prvo primeniti na poreski period koji ima najraniji datum procene, bez obzira na poreski period koji je uključen. Kada uplate počnu da se primenjuju u određenom poreskom periodu, ceo iznos tog poreskog perioda, uključujući kaznu i kamatu, biće plaćen pre početka primene plaćanja u narednom poreskom periodu.

Iznos bilo kog plaćenog poreza će se raspodeliti sledećim redosledom:

  • Troškovi naplate;
  • Iznos bilo koje poreske obaveze;
  • Sankcije i kaznene uplate;
  • Kamate.

U slučaju kada poreski obveznik ima finansijskih poteškoća i dokaže ih PAK-u, PAK mu može ponuditi mogućnost da podnese zahtev za sklapanje sporazuma o plaćanju obaveza u ratama, u skladu sa uslovima i odredbama sporazuma.

Ako lice koje je dužno da plati bilo koji porez PAK-u, prema važećem zakonodavstvu na Kosovu, ignoriše ili odbije da plati taj porez u roku od deset (10) dana nakon dostavljanja obaveštenja-procene, kao što je predviđeno Zakonom o Poreskoj administraciji i procedurama, poresko založno pravo će nastati na pokretnu i nepokretnu imovinu.

U slučaju da lice koje je dužno da plati bilo koju vrstu poreza, ne plati ili odbije da plati u roku od deset (10) dana nakon dostavljanja obaveštenja o proceni, izvršni direktor ili službeno lice koje je pismeno ovlastio izvršni direktor ima pravo da na zakonit način naplati taj iznos (i druge iznose dovoljne da pokriju troškove mere zaplene) uz meru oduzimanja imovine koja pripada tom licu (bilo da je u fizičkom vlasništvu poreskog obveznika ili trećeg lica).

PAK će se starati o sprovođenju postupaka prinudne naplate duga kao što su: oduzimanje imovine poreskog obveznika i organizovanje prodaje te oduzete imovine kroz procedure utvrđene važećim poreskim zakonodavstvom.

Radnji prinudnog oduzimanja mogu biti izložena samo sredstva koja su neophodna i dovoljna za izmirenje tekućih poreskih obaveza poreskog obveznika. Od zaplene i oduzimanja biće izuzeti sledeći oblici imovine poreskog obveznika: izdržavanje dece i socijalne pomoći; osnovna odeća; osnovna hrana; osnovni nameštaj; osnovne lične stvari, isključujući luksuzne predmete; i svaka druga imovina navedena u Administrativnom Uputstvu

Kada je neko bio odgovoran ili je pomogao u neispunjavanju poreskih obaveza, PAK ima ovlašćenje da izvrši procenu poreza protiv tih lica i da sledi sve procedure koje se zahtevaju u odnosu na bilo kog drugog poreskog obveznika koji je odgovoran PAK-u. Oni mogu biti:

  • Odgovorno lice u poslovanju, koje je imalo odgovornost da ispuni poreske obaveze;
  • Primalac trnsfera, lice koje je omogućilo prenos imovine poreskog obveznika;
  • Stvarni vlasnik, koji uživa prednosti domena i kontrole sredstava u titulli, a vlasništvu su nekog drugog;
  • Imenovani, osoba koja je imenovana da deluje u ime nekog drugog.
  • PAK, pokreće krivične prijave, takođe će pokrenuti postupak likvidacije kod nadležnog suda u vezi neplaćanja duga;
  • PAK će se baviti slučajevima koji ispunjavaju zakonske uslove za pasivizaciju ili čak poništenje dugova.
  •  

Što se tiče naplate poreza, Poreska administracija Kosova ima brojna ovlašćenja koja su predviđena poreskim zakonima, a to su:

  • Zahtevanje informacija o vašoj imovini i od vas i od drugih strana;
  • Upis poreskog zaloga (na svu pokretnu i nepokretnu imovinu), deset (10) dana od nastanka poreskog duga sa dejstvom od šest (6) godina;
  • Blokiranje bankovnih računa i konfiskacija sredstava na njima;
  • Blokiranje i konfiskacija sredstava dobijenih od vaših klijenata ili poslodavaca;
  • Blokiranje robe za uvoz ili izvoz;
  • Zabrana napuštanja Kosova;
  • Oduzimanje pokretne i nepokretne imovine (sa izuzetkom osnovnih predmeta za domaćinstvo);
  • Prodaja oduzete imovine;
  • Krivično gonjenje.

PAK ima ovlašćenje da prenese poresku procenu drugom entitetu nakon prenosa imovine (pokretne ili nepokretne) u sledećim okolnostima:

  • poreski obveznik je izvršio prenos sredstava drugom licu ili u očekivanju nastanka poreskog duga ili nakon nastanka poreskog duga;
  • prenos sredstava je bio manji od vrednosti imovine na otvorenom tržištu;
  • prenos imovine je ostavio poreskog obveznika bez mogućnosti da plati poreski dug; I
  • PAK je obavestio poreskog obveznika i drugi entitet o odluci da će prenos imovine rezultirati procenom protiv treće strane i ponuditi trećoj strani pravo žalbe.
Ako PAK smatra da je plaćanje poreza koji će postati obavezan za plaćanje pod rizikom, mogu izdati nalog za porez pod rizikom kada:
  • Poreski obveznik se sprema da napusti Kosovo;
  • Poreski obveznik je spreman da prekine poslovanje;
  • Poreski obveznik je spreman da prenese imovinu; ili
  • Drugi slični dokumentovani razlozi.
Kada se izda poreski nalog za rizik, daje se obaveštenje svakom licu koje duguje novac ili imovinu poreskom obvezniku da ostavi sa strane novac ili imovinu tog poreskog obveznika do daljnjeg.

Poreski zalog je zvanična javna isprava prema poreskim zakonima koji se primenjuju na Kosovu. Poreski zalog, znači pravo Poreske administracije Kosova da uzme i drži imovinu poreskog obveznika kao obezbeđenje za plaćanje bilo kog poreza i pravo da proda takvu imovinu i koristi prihod od prodaje za plaćanje tog poreza. Dakle, ovim dokumentom će se sa posebnim prioritetom zaštititi pravo Poreske uprave na otplatu dugova.

Nalog za naplatu je pravni dokument u poreskom zakonodavstvu koje se primenjuje na Kosovu. Postupci mere za preuzimanje imovine poreskih obaveza počinju tek nakon što su preduzete sve mere prema poreskom obvezniku, koji nije izmirio dugovanja, i poštovane procedure obaveštavanja navedene u Zakonu o poreskoj administraciji.

Ako ste imali sporazum na rate i niste ga poštovali, kamata će biti retroaktivno vraćena do datuma potpisivanja sporazuma. Ako propustite sporazum na rate i želite da ponovo uspostavite drugi sporazum na rate za istu poresku obavezu, naknadni sporazum na rate neće uključivati i poništavanje kamate. Kamata će nastaviti da se akumulira na svaki naredni sporazum na rate tokom trajanja sporazuma.

Ako bilo koji iznos bilo kog poreza koji administrira PAK prema važećem zakonodavstvu na Kosovu nije plaćen do poslednjeg datuma određenog za isplatu, poreski obveznik će biti obavezan da plati kamatu prema procentu (%) koji odredi Ministarstvo finansija, rad i transfere.

Kada se od lica zahteva da podnese poresku prijavu prema važećem zakonodavstvu u Republici Kosovo, a ne podnese je do potrebnog datuma, takvo lice podleže administrativnoj kazni od pet procenata (5%) neplaćenog poreza za svaki mesec ili deo meseca za koji kasni, sa maksimalnom administrativnom kaznom za plaćanje od dvadeset pet odsto (25%) poreske obaveze.

Kada se od lica zahteva da plati porez prema važećem zakonodavstvu u Republici Kosovo, a ne plati ceo ili deo tog poreza do potrebnog datuma, takvo lice će biti predmet administrativne kazne od jednog procenta (1%) od poresku obavezu za svaki mesec ili deo meseca za koji to plaćanje kasni, a najviše do dvanaest (12) meseci.

Dakle, kazne za kasno prijavljivanje i plaćanje su:

  • Kamata – prema procentu (%) koji utvrđuje Ministarstvo finansija, rada i transfera;
  • Kazna za nepodnošenje poreske prijave pet posto (5%), maksimalno dvadeset pet posto (25%);
  • Kazna za neplaćanje poreza jedan odsto (1%), maksimalno dvanaest odsto (12%).

Poreski obveznici imaju pravo da zahtevaju odjavu tek nakon što izmire sve poreske obaveze i podnesu završni bilans.

Sve dok poreska obaveza ne može da se plati u potpunosti, možete tražiti od PAK-a da vam omogući plaćanje poreza na rate, pri čemu kamata neće teći od meseca koji sledi nakon meseca u kome je sporazum zaključen, sve dok se sporazum u potpunosti poštuje.

PAK mora da obezbedi naplatu poreza u skladu sa svim relevantnim sredstvima naplate koja se mogu primeniti na poreskog obveznika u skladu sa poreskim zakonodavstvom na snazi.

U slučaju da poreski obveznik sa neizmirenom poreskom obavezom zaključi pismeni sporazum o plaćanju neizmirenog poreza u dve ili više rata, ispuni uslove iz pismenog ugovora i blagovremeno ispuni sve ostale poreske obaveze tokom trajanja tog ugovora, finansijski sankcije koje bi inače bile primenjene u vezi sa kašnjenjem u podnošenju prijave i plaćanju, smanjiće na dva odsto (2%) od poreske obaveze, a utvrđena kamata ostaje naplativa, osim ako se ne primenjuju druge odredbe predviđene zakonom.

Pravo je svakog poreskog obveznika da bude obavešten o svojoj poreskoj situaciji. O poreskom statusu možete se informisati svakog dana putem Elektronskog EDI sistema ili posetom relevantnoj Regionalnoj kancelariji Službe za poreske obveznike.

Uplatnicu duga možete preuzeti preko elektronskog EDI sistema, dok opomenu za plaćanje duga, možete dobiti samo u relevantnoj regionalnoj kancelariji PAK-a.

Preko elektronskog EDI sistema možete dobiti uplatnicu za neizmireni dug.

Vaš bankovni račun je blokiran od strane PAK-a, jer niste poštovali sporazum o plaćanju duga na rate. Ako imate sredstva na svom računu, onda je banka dužna da ta sredstva prenese na račun PAK-a u visini duga. Nakon što dobije potvrdu o transferu od banke, PAK će deblokirati vaš račun.

Nenaplativ dug se proglašava kada je dug stariji od šest (6) godina, pod uslovom da ne postoje okolnosti koje će produžiti ovaj rok.

U zavisnosti od toga gde PAK postavlja poreski zalog, mora se registrovati u odgovarajućim kancelarijama:

  • Za pokretnu imovinu – poresko založno pravo se podnosi u kancelariji za registraciju hipoteka koja se nalazi u okviru Ministarstva industrije, preduzeća i trgovine.
  • Za nepokretnosti – poresko opterećenje mora biti registrovano u opštinskom katastarskom uredu u kome se nepokretnost nalazi.

Da biste zaključili ugovor na rate, morate platiti najmanje 20% ukupnog duga obuhvaćenog u sporazumu.

Kamata se ne otpisuju, ali se mogu prekinuti kada:

 

  • Vi ste u redovnom sporazumu za plaćanje duga na rate;
  • Ne kršite sporazum o plaćanju;
  • Tokom sporazuma ne stvarate nova dugovanja; I
  • Redovno i pravilno prijavljujete.

PAK može sklopiti sporazum na rate sa poreskim obveznicima, preko kojih poreski obveznik može da plati svoj poreski dug, u skladu sa uslovima i odredbama ugovora, bez obzira na visinu poreske obaveze.

Poreska obaveza prestaje šest (6) godina od dana utvrđivanja poreske obaveze.

Za ovu kategoriju poreskih obveznika ne važi period od šest (6) godina poreske zaloge opterećenja, ali poreski zalog ne prestaje dok se obaveze u potpunosti ne izmire.

Poreski zalog se nameće bez obzira na to da li je poreski obveznik saglasan da dug plaća na rate ili ne i kao takav ostaje do potpune naplate poreske obaveze.

Prema poreskom zakonodavstvu, ne postoji ograničenje u postupku prinudne naplate čak i ako je poreski obveznik podneo žalbu Odeljenju za žalbe, osim ograničenja na oduzimanje nepokretnosti.

Poreski obveznik mora prvo da ispuni poreske obaveze, a zatim dostavi dokaz o uplati nadležnoj naplatnoj službi, koja će, nakon provere uplata, deblokirati bankovni račun.

Poresko zakonodavstvo ne definiše koja je minimalna vrednost duga za zamrzavanje bankovnog računa poreskog obveznika. Blokiranje bankovnog računa može se izvršiti za bilo koji neplaćeni dug.

Bilo koja konfiskovana imovina, pokretna ili nepokretna, može da se licitira od strane PAK-a.

Oduzeta imovina mora biti objavljena za prodaju najmanje deset (10) dana pre zakazanog datuma prodaje, ali ne više od dvadeset (20) dana pre zakazanog datuma prodaje.

Mere konfiskacije imovine preduzima PAK deset (10) dana nakon dostavljanja konačnog obaveštenja o isplati duga. Dakle, po podnošenju konačnog obaveštenja o uplati duga, poreski obveznik ima rok od deset (10) dana da plati, u suprotnom se izdaje obaveštenje za oduzimanje imovine.

Kada je imovina poreskog obveznika zaplenjena, ona se mora prodati u roku koji počinje trideset (30) dana od dana konfiskacije i završava se šezdeset (60) dana od dana konfiskacije. Rok za prodaju imovine može se produžiti ako to nalažu okolnosti, kao što je odlaganje prodaje, što zahteva ponovno raspisivanje prodaje. PAK je ovlašćen da počne sa objavljivanjem prodaje oduzete imovine pre isteka roka od trideset (30) dana, pod uslovom da datum prodaje nije kraći od trideset (30) dana od dana konfiskacije. Datum konfiskacije je datum kada je PAK stupila u posed imovine izdavanjem Obaveštenja o meri za oduzimanje imovine i Obaveštenja o konfiskaciji.

Smanjenje procenjenog poreza bilo kontrolom ili dobrovoljnom prijavom za korekciju, koju je podneo poreski obveznik ne zahteva novo založno pravo i ne uspostavlja novi period naplate od šest (6) godina.

PAK može sklopiti sporazum na rate sa poreskim obveznikom, preko kojih poreski obveznik može platiti svoj poreski dug, u skladu sa uslovima i odredbama sporazuma. Počev od narednog meseca od meseca u kome je potpisan sporazum na rate, pa do izmirenja poreske obaveze, na poreski dug se neće obračunavati kamata. Generalno, sporazum na rate se može zaključiti na najviše dvanaest (12) meseci.

Založno pravo nastaje kada lice koje je dužno da plati poresku obavezu ne plati je u roku od deset (10) dana od dana dostavljanja obaveštenja o proceni.

Dakle, ako poreski obveznik ne plati ili odbije da plati obračunatu poresku obavezu, tada se založno pravo smatra retroaktivnim na dan utvrđivanja i primenjuje se počev od: 16:00 časova popodne na dan kada je porez utvrđen.

Za poreskog obveznika, koji ne izvrši poresku obavezu u roku od deset (10) dana od prijema konačnog obaveštenja o uplati duga, počinje postupak prinudne naplate.

Ukoliko poreski obveznik nije u mogućnosti da izvrši trenutnu uplatu za ceo poreski dug, PAK omogućava plaćanje u ratama zaključenjem sporazuma sa poreskim obveznikom unapred.

Za sklapanje sporazuma na rate moraju biti ispunjeni sledeći uslovi:

  • Sporazum ne može biti duži od dvanaest (12) meseci, počev od dana potpisivanja;
  • Prva uplata po sporazumu mora biti najmanje 20% od ukupnog duga uključenog u sporazumu;
  • Poreski obveznik mora da pristane da ostane redovan u svim drugim poreskim obavezama, uključujući blagovremene i tačne tromesečne avansne uplate (ako je primenjivo), registraciju za PDV, kada je to potrebno (ako je primenjivo), kao i podnošenje zahtevanih prijava koje su u potpunosti plaćene na dan ili pre propisanog datuma;
  • Poreski obveznik mora izvršiti sve uplate na ili pre datuma opisanog u sporazumu. Sporazumom se utvrđuje datum na koji se periodično plaćanje mora izvršiti;

Periodična isplata nije obavezna da se zakazuje na mesečnom nivou, ali uplata mora biti zakazana najmanje jednom u tri meseca.

Kada poreski obveznik sa poreskim dugom sklopi sporazum i ispuni sve odredbe sporazuma, kazne izrečene za neblagovremeno podnošenje poreske prijave i neblagovremeno plaćanje poreza umanjuju se na dva odsto (2%) poreske obaveze.

Svaki poreski obveznik koji nije uspeo da zadrži ili uplati zadržani porez i penzijske doprinose podleže administrativnoj kazni od dvadeset pet procenata (25%) na razliku između tačnog iznosa poreza/doprinosa koji treba da se plati i tačnog iznosa stvarno plaćenog poreza/doprinosa. Nije dozvoljeno ukidanje kazni koje se primenjuju sa kontrolom (25%) za nezadržavanje poreza po odbitku i penzijskih doprinosa. Ostale kazne koje se primenjuju za neprijavljivanje i neplaćanje mogu se ukinuti ako poreski obveznik pruži razuman razlog za zakasnelo podnošenje poreske prijave i/ili zakašnjenje plaćanja. U suprotnom, ako poreski obveznik ne navede opravdan razlog za neprijavljivanje i neplaćanje, kazne se ne mogu otpisati.

Lice koje ne preda ili odbije da preda imovinu koja je predmet konfiskacije, kazniće se administrativnom kaznom u iznosu od pedeset posto (50%) od iznosa imovine koja je predmet mere oduzimanja.

PAK može preneti poreski dug u pasivnu datoteku kako bi ga uklonio iz aktivne baze podataka o naplati kada se kroz dokumentovane napore utvrdi da porez nije naplativ na vreme, a PAK može preneti poreski dug u pasivni fajl da ga ukloni iz baza podataka aktivne naplate kada je dokumentovanim naporima utvrđeno da porez nije naplativ u trenutku utvrđivanja. Takva odluka se može izvršiti u slučajevima kao što su, ali ne ograničavajući se na, nemogućnost pronalaženja poreskog obveznika ili njegove/njene imovine; poslovanje je prestalo bez ostavljanja imovine; umrli poreski obveznik kada nema prenosa imovine iz koje se može naplatiti porez; radnja u kojoj je oglašen stečaj i preduzete sve mere naplate; poreski obveznik koji nije u mogućnosti da plati poreski dug na osnovu potpune analize imovinskog stanja poreskog obveznika; i određenja slične prirode.

Stavljanje poreskog duga u pasivni dosije ne oslobađa poreski dug niti remeti prioritet založnog prava PAK-a. Ukoliko postanu poznati novi izvori naplate, PAK će vratiti poreski dug u status aktivne naplate.

Poreski obveznik se oslobađa poreskog zaloga nakon ispunjenja svih poreskih obaveza za koje je nametnuto poreski zalog.

Obaveštenje o oduzimanju imovine će sadržati:

  • Poreski obveznik čija je imovina oduzeta;
  • Lokacija imovine;
  • Vrsta obaveze;
  • Poreski period za koji je obaveza nastala; I
  • Iznos procenjenog poreza.

PAK može da registruje poresko zalog na imovinu društvenog preduzeća koje ima poreski dug iako je društveno preduzeće pod jurisdikcijom Kosovske agencije za privatizaciju (KAP).

Za iznos do petsto evra (500 evra) koji se tretira kao nenaplativ dug, nije potrebno pokretanje postupka u pravosudnim organima.

Svaki poreski obveznik koji želi da odloži radnju naplate poreza pre podnošenja žalbe nadležnom sudu, može podneti bankarsku garanciju ili drugi oblik obezbeđenja naplate duga, prihvatljivog Poreskoj upravi, na iznos dovoljan da pokrije porez, novčanu kaznu, plus kamatu koja može nastati na osnovu svake naknadne radnje.